Osiguranja 2011. isplatila oko 4,5 milijardi kuna

Bez autora
Mar 21 2012

Hrvatski osiguravatelji lani su građanima, vlasnicima polica, isplatili oko 4,5 milijardi kuna različitih naknada, od čega je 3,2 milijarde kuna isplaćeno na životna osiguranja. Oko 700.000 ljudi lani je dobilo neki oblik naknade kroz osiguranje, pri čemu je prosječna isplata za životno osiguranje iznosila oko 25.000 kuna, dok je isplata po šteti kod osiguranja autoodgovornosti bila oko 13.000 kuna. I to bi trebali biti glavni argumenti osiguravatelja u kampanji za podizanje financijske pismenosti građana koja je u pripremi. Promjene zakona zbog usklađivanja s pravilima EU-a mogle bi postaviti nove zahtjeve pred osiguravatelje. Među ostalim, otvorit će se potreba za drukčijim uređenjem jamstvenog fonda iz kojeg se isplaćuju sredstva osiguranicima u slučaju propasti osiguravatelja, a prema pravilima EU-a hrvatski će fond morati "pokriti" i jamstva za slučaj stečaja osiguravatelja u nekoj od država članica.

Osiguranja 2011. isplatila oko 4,5 milijardi kunaHrvatski osiguravatelji lani su građanima, vlasnicima polica, isplatili oko 4,5 milijardi kuna različitih naknada, od čega je 3,2 milijarde kuna isplaćeno na životna osiguranja.

Oko 700.000 ljudi lani je dobilo neki oblik naknade kroz osiguranje, pri čemu je prosječna isplata za životno osiguranje iznosila oko 25.000 kuna, dok je isplata po šteti kod osiguranja autoodgovornosti bila oko 13.000 kuna. I to bi trebali biti glavni argumenti osiguravatelja u kampanji za podizanje financijske pismenosti građana koja je u pripremi, rečeno je na okruglom stolu o prioritetima za prilagodbu osiguravatelja Europskoj uniji i projektu financijske pismenosti, koji je održan u utorak u organizaciji časopisa Banka.

Promjene zakona zbog usklađivanja s pravilima EU-a mogle bi postaviti nove zahtjeve pred osiguravatelje. Među ostalim, otvorit će se potreba za drukčijim uređenjem jamstvenog fonda iz kojeg se isplaćuju sredstva osiguranicima u slučaju propasti osiguravatelja, a prema pravilima EU-a hrvatski će fond morati "pokriti" i jamstva za slučaj stečaja osiguravatelja u nekoj od država članica. No, još treba istražiti kakve to posljedice ima za iznos pokrića koji u fondu treba osigurati, pa je teško reći kakve će biti posljedice tog usklađivanja na cijene, rečeno je.

Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja pri HGK-u kaže kako vjeruje da ulazak u EU nosi daljnje poboljšanje usluga u osiguranju, ali i novi pad cijena.

"Premije u kriznim godinama pale su za oko 550 milijuna kuna iako je broj osiguranja ostao manje-više stabilan nakon pada iz 2008. godine. S druge strane, iznosi šteta vratili su se na one iz te godine, što zapravo predstavlja rast", kazao je Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca, dodavši kako prosječna premija po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 2100 kuna, pri čemu se samo 25 posto izdvaja za životna osiguranja. Kod životnih osiguranja, pak, neke su vrste dovedene do apsurda, pa se tako kasko-osiguranje danas nerijetko dijeli kao "suvenir" uz obavezno automobilsko osiguranje. S druge strane, prosjek izdvajanja za osiguranje u zemljama EU-a iznosi oko 10.200 kuna, od čega čak 60 posto odlazi na životna osiguranja, kazao je.

Čak 46 posto studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ne štedi, niti za njih štede njihovi roditelji, pokazalo je, pak, istraživanje među 728 studenata tog fakulteta provedeno za potrebe okruglog stola. Da imaju novca, studenti bi najradije ulagali u stambenu štednju, zatim u banku i vlastitu edukaciju, dok 27 posto njih ističe ulaganje u osiguranja kao potencijalni prvo izbor.

Zanimljivo je da čak 99 posto studenata smatra kako su hrvatski građani prezaduženi, a čak 70 posto da su za to podjednako krivi i dužnici i banke. Zanimljivo, čak 58 posto njih ne misli da je štednja spas za državne financije, većina prije toga ističe smanjenje poreza, ograničavanje uvoza i jačanje investicija. Većina studenata slaže se s tim da je nužna sveobuhvatna nacionalna kampanja za podizanje financijske pismenosti građana, pri čemu bi je čak 70 posto provodilo kroz internet i javne medije, a dobar dio studenata smatra da s njom treba početi još u školama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik